Osoba osjeća slabost ruke ili noge, teško hoda, gubi ravnotežu, razvija tremor ili druge nevoljne pokrete, a ponekad doživljava epizode koje mogu nalikovati epileptičkim napadajima. Simptomi su stvarni i mogu značajno utjecati na samostalnost, radnu sposobnost i kvalitetu života.
Istodobno, standardne dijagnostičke pretrage ponekad ne pokazuju strukturno oštećenje koje bi moglo u potpunosti objasniti kliničku sliku.
Jedno od mogućih objašnjenja takvih simptoma jest funkcionalni neurološki poremećaj (engl. Functional Neurological Disorder – FND).
Danas znamo da FND nije zamišljeno stanje, nije svjesno proizveden simptom i ne bi ga trebalo promatrati kao dijagnozu koja se postavlja samo zato što druge pretrage nisu pronašle uzrok. Riječ je o stvarnom neurološkom poremećaju koji se dijagnosticira na temelju karakterističnih pozitivnih kliničkih obilježja.
Što je funkcionalni neurološki poremećaj (FNP)?
Funkcionalni neurološki poremećaj obuhvaća skup neuroloških simptoma povezanih s promjenama u načinu na koji živčani sustav funkcionira i kontrolira određene funkcije, poput pokreta, osjeta ili epizoda nalik napadajima.
Za razliku od bolesti kod kojih simptome možemo izravno povezati s jasno utvrđenim strukturnim oštećenjem živčanog sustava, kod FND-a odnos između simptoma i strukturalnih nalaza nije takav.
To, međutim, ne znači da se „ništa ne događa“ niti da pacijent simptome može jednostavno voljno kontrolirati.
Suvremena istraživanja upućuju na promjene u funkcioniranju moždanih mreža uključenih u kontrolu pokreta, pažnju, osjećaj kontrole nad vlastitim pokretima, obradu osjeta, emocija i drugih procesa. Točni mehanizmi FND-a još uvijek su predmet intenzivnih istraživanja.
Zbog toga se danas definitivno napušta pojednostavljeno objašnjenje prema kojem je FND isključivo „psihološki problem“.
Koji su simptomi funkcionalnog neurološkog poremećaja?
FND se ne manifestira jednako kod svih osoba. Simptomi mogu uključivati:
- funkcionalnu slabost ili osjećaj paralize ekstremiteta
- funkcionalne poremećaje hoda
- tremor i druge nevoljne pokrete
- funkcionalnu distoniju
- poremećaje ravnoteže
- promjene ili gubitak osjeta
- funkcionalne napadaje
- poremećaje govora i glasa
- smetnje vida
- vrtoglavicu i nestabilnost
- funkcionalne kognitivne simptome.
Uz FND mogu postojati i umor, bol, poremećaji spavanja, poteškoće koncentracije, anksioznost ili depresivni simptomi.
Klinička slika može biti vrlo različita – od relativno blagih simptoma do ozbiljnog funkcionalnog ograničenja.
Kako se postavlja dijagnoza FND-a?
Jedna od najvažnijih promjena u suvremenom razumijevanju funkcionalnog neurološkog poremećaja odnosi se upravo na način postavljanja dijagnoze.
FND se ne bi trebao dijagnosticirati samo zato što su magnetska rezonancija, laboratorijske pretrage ili druge dijagnostičke metode uredne.
Pozitivni klinički znakovi u dijagnostici FND-a
Dijagnoza se temelji na anamnezi i prepoznavanju pozitivnih kliničkih znakova koji pokazuju karakteristične obrasce funkcioniranja živčanog sustava.
Kod funkcionalne slabosti jedan od poznatijih primjera jest Hooverov znak. Kod funkcionalnog tremora mogu se uočiti promjene karakteristika tremora tijekom izvođenja određenih zadataka, primjerice njegova podložnost promjeni ritma tijekom ritmičkih pokreta drugim dijelom tijela.
Takvi nalazi nisu dokaz da pacijent simulira simptom. Upravo suprotno – oni liječniku mogu pomoći da na temelju pozitivnih znakova postavi dijagnozu FND-a.
Istodobno, postojanje FND-a ne isključuje mogućnost druge neurološke ili druge bolesti. Funkcionalni i strukturni neurološki poremećaji mogu postojati istodobno, zbog čega je kvalitetna neurološka procjena posebno važna.
Zašto se simptomi mogu mijenjati tijekom različitih aktivnosti?
Ovo je jedno od obilježja koje pacijentima i njihovim obiteljima može biti posebno teško razumjeti.
Kod funkcionalnih motoričkih simptoma sposobnost izvođenja pokreta može se mijenjati ovisno o načinu na koji se pokret izvodi, količini pažnje usmjerene na njega i kontekstu u kojem se pojavljuje.
Pacijent, primjerice, može imati izrazitu poteškoću pri svjesnom pokušaju izvođenja određenog pokreta, dok se sličan obrazac aktivacije može pojaviti automatski tijekom druge aktivnosti.
To nije znak da osoba simptom kontrolira ili proizvodi namjerno.
Za rehabilitaciju je upravo ova karakteristika važna jer pokazuje da kod određenih pacijenata postoji potencijal za ponovno uspostavljanje učinkovitijih obrazaca motoričke kontrole.
Zašto je važno objasniti dijagnozu pacijentu?
Objašnjenje dijagnoze nije samo formalni dio pregleda – ono može biti važan prvi korak liječenja.
Pacijentu treba jasno objasniti da su njegovi simptomi su stvarni;
- dijagnoza se temelji na prepoznatljivim kliničkim znakovima;
- simptomi nisu namjerno proizvedeni;
- postoji mogućnost poboljšanja funkcije;
- liječenje i rehabilitacija zahtijevaju aktivno sudjelovanje pacijenta.
Dugotrajno traženje isključivo novog strukturnog objašnjenja nakon pravilno postavljene dijagnoze može odgoditi odgovarajuće liječenje. S druge strane, nove ili značajno promijenjene simptome uvijek je potrebno odgovarajuće medicinski procijeniti.
Kako se liječi funkcionalni neurološki poremećaj?
Ne postoji jedan terapijski protokol koji odgovara svim osobama s FND-om.
Plan liječenja treba biti individualiziran prema dominantnim simptomima, njihovom trajanju i težini, funkcionalnim ograničenjima, pridruženim zdravstvenim problemima i ciljevima pacijenta.
Tko sudjeluje u liječenju FND-a?
Ovisno o kliničkoj slici, u liječenje mogu biti uključeni:
- neurolog
- liječnik fizikalne i rehabilitacijske medicine
- fizioterapeut
- radni terapeut
- psiholog ili neuropsiholog
- psihijatar
- logoped
- drugi zdravstveni stručnjaci prema potrebi.
Uloga fizioterapije i psiholoških intervencija
Kod funkcionalnih motoričkih simptoma specijalizirana fizioterapija i rehabilitacija mogu imati važnu ulogu, dok kod drugih oblika FND-a naglasak liječenja može biti drugačiji.
Psihološke intervencije također mogu biti važan dio liječenja, osobito kada postoje funkcionalni napadaji, anksioznost, depresija, trauma, maladaptivni obrasci suočavanja ili drugi relevantni čimbenici. Njihovo uključivanje ne znači da su simptomi „izmišljeni“ ili da je bolest „samo psihička“.
Rehabilitacija kod funkcionalnih motoričkih simptoma
Rehabilitacija osobe s FND-om razlikuje se od klasičnog pristupa kod mnogih strukturnih neuroloških oštećenja.
Kod funkcionalnih motoričkih simptoma cilj nije samo povećavati mišićnu snagu ili beskonačno ponavljati pokret koji pacijent teško izvodi.
Jedan od važnih ciljeva jest ponovno uspostavljanje učinkovitijih, funkcionalnijih i što automatiziranijih obrazaca kretanja.
Što uključuje rehabilitacijski program?
Ovisno o individualnom nalazu, rehabilitacija može uključivati:
- trening hoda
- trening ravnoteže i posturalne kontrole
- rad na transferima i svakodnevnim aktivnostima
- postupno povećavanje razine aktivnosti
- prepoznavanje i smanjivanje nepotrebnih kompenzacijskih strategija
- razvoj strategija samostalnog upravljanja simptomima
- edukaciju o prirodi funkcionalnih simptoma
- ponovno učenje normalnih obrazaca pokreta
- funkcionalne aktivnosti umjesto pretjeranog fokusiranja na izolirani deficit
- promjenu fokusa pažnje tijekom pokreta
- korištenje vanjskih podražaja, ritma ili funkcionalnog cilja
- prijenos postignutih sposobnosti iz terapijskog okruženja u svakodnevni život.
Rehabilitacijski program zato ne bi trebao biti definiran samo brojem sati terapije, nego prije svega jasnim funkcionalnim ciljevima i redovitom procjenom odgovora na terapiju.
Kako se određuje intenzitet rehabilitacije?
Kod pravilno odabranih pacijenata intenzivniji rehabilitacijski pristup može biti dio liječenja funkcionalnih motoričkih simptoma.
Intenzitet mora biti individualno prilagođen. Preveliko opterećenje, stalno usmjeravanje pažnje na simptome ili terapija bez jasnog funkcionalnog cilja ne moraju uvijek biti korisni.
Zato je važno pratiti odgovor pacijenta, funkcionalni napredak, umor, samostalnost i prijenos rezultata u svakodnevni život te prema tome prilagođavati program.
Uloga tehnologije i robotske rehabilitacije kod FND-a
Suvremene rehabilitacijske tehnologije mogu biti koristan dodatak programu kod pojedinih pacijenata, ali njihovu ulogu kod FND-a treba promatrati realno.
Tehnologija nije samostalno liječenje FND-a niti postoje dokazi da je robotska rehabilitacija univerzalno indicirana za osobe s ovim poremećajem.
U pažljivo odabranim situacijama tehnologija može omogućiti:
- strukturirano ponavljanje funkcionalnog zadatka
- vanjsku povratnu informaciju
- promjenu fokusa pažnje
- trening ravnoteže i prijenosa težine
- trening hoda u kontroliranim uvjetima
- objektivnije praćenje određenih parametara izvedbe.
Ključno je da uređaj ne postane cilj terapije niti da kod pacijenta stvara osjećaj da se funkcija može ostvariti samo uz pomoć tehnologije.
Krajnji cilj ostaje što veća samostalnost i prijenos naučenog pokreta u svakodnevno funkcioniranje.
Individualna procjena i rehabilitacija u Glavic Clinic
Kod pacijenta s dijagnozom funkcionalnog neurološkog poremećaja rehabilitacijski program ne bi trebao biti određen samo nazivom dijagnoze.
Potrebno je procijeniti što pacijent može, gdje se pojavljuje funkcionalna poteškoća, u kojim se okolnostima simptom mijenja te kako on utječe na svakodnevni život.
U Glavic Clinic pristup neurorehabilitaciji temelji se na individualnoj procjeni funkcionalnog statusa i definiranju konkretnih terapijskih ciljeva.
Ovisno o potrebama pacijenta, procjenjuju se područja poput hoda, ravnoteže, transfera, funkcije gornjih ekstremiteta, aktivnosti svakodnevnog života, kognitivnih funkcija i drugih relevantnih sposobnosti.
Na temelju nalaza određuje se kombinacija terapijskih postupaka, uz praćenje odgovora na terapiju i prilagodbu programa tijekom rehabilitacijskog ciklusa.
Kod FND-a posebno je važno da rehabilitacijski tim razumije specifičnosti poremećaja. Terapijski pristup koji je primjeren nakon moždanog udara, ozljede leđne moždine ili traumatske ozljede mozga nije nužno optimalan za osobu s funkcionalnim neurološkim simptomima.
Tehnologija, koja se koristi, predstavlja alat za ostvarivanje funkcionalnog cilja, a ne cilj rehabilitacije sama po sebi.
Kakav oporavak mogu očekivati osobe s FND-om?
Tijek FND-a razlikuje se među pacijentima.
Kod nekih osoba moguće je postići značajno poboljšanje ili remisiju simptoma, dok kod drugih simptomi mogu biti dugotrajni i značajno utjecati na funkcioniranje.
Na ishod mogu utjecati brojni čimbenici, uključujući trajanje i vrstu simptoma, pridružena stanja, pravodobnost dijagnoze, razumijevanje poremećaja, pristup odgovarajućem liječenju i individualni odgovor na terapiju.
Važno je pritom izbjeći dvije krajnosti.
FND nije stanje za koje treba automatski pretpostaviti da će biti trajno.
Ali isto tako nije opravdano svakom pacijentu obećati potpuni oporavak.
Realni ciljevi rehabilitacije postavljaju se individualno i kontinuirano prilagođavaju prema objektivnom funkcionalnom napretku.
Što je važno znati o funkcionalnom neurološkom poremećaju?
Funkcionalni neurološki poremećaj pokazuje koliko je funkcioniranje ljudskog živčanog sustava složenije od same slike njegove strukture.
Uredan nalaz magnetske rezonancije ne znači da simptomi nisu stvarni.
FND nije namjerno ponašanje niti simuliranje bolesti.
Dijagnoza se treba temeljiti na pozitivnim kliničkim znakovima, a ne samo na isključivanju drugih bolesti.
Kod funkcionalnih motoričkih simptoma pravilno usmjerena rehabilitacija može biti važan dio liječenja. Cilj je postupno ponovno uspostaviti učinkovitiju kontrolu pokreta, povećati funkcionalnu samostalnost i omogućiti da se postignute sposobnosti prenesu iz terapijskog okruženja u svakodnevni život.
Literatura
- Aybek S, Perez DL. Diagnosis and management of functional neurological disorder. BMJ. 2022;376:o64.
- Nielsen G, Stone J, Matthews A, et al. Physiotherapy for functional motor disorders: a consensus recommendation. Journal of Neurology, Neurosurgery & Psychiatry. 2015;86(10):1113–1119.
- Dworetzky BA, Baslet G. Functional neurological disorder: Practical management. Neurotherapeutics. 2025;22(4):e00612.
- Nielsen G, Stone J, Lee TC, et al. Specialist physiotherapy for functional motor disorder in England and Scotland (Physio4FMD): a pragmatic, multicentre, phase 3 randomised controlled trial. The Lancet Neurology. 2024;23(7):675–686.
- Mavroudis I, Petrides F, Franekova K, et al. Treatment of functional neurological disorder: an umbrella review of systematic reviews and meta-analyses. Journal of Neurology. 2025;272(11):710.
- Keatley ES, Cairncross M, Raman S, et al. Rehabilitation Therapies for Functional Neurological Disorder: A Systematic Review and Meta-Analysis of Clinical Trials. The Journal of Neuropsychiatry and Clinical Neurosciences. 2026. doi:10.1176/appi.neuropsych.20250222.
